VISINA BLAGAJNIČKOG MAKSIMUMA ZA POTREBE FISKALIZACIJE OD 2021.

Sukladno Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom ('Narodne novine', br. 133/12, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20; dalje u tekstu Zakon) obveznik fiskalizacije može zadržati gotov novac u blagajni na kraju radnog dana do visine blagajničkog maksimuma. Za razliku od dosadašnjeg načina propisivanja blagajničkog maksimuma Zakonom, izmjenama Zakona koje su stupile na snagu 1 siječnja 2021 dana je zakonska ovlast ministru financija da pravilnikom propiše visinu iznosa blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.​

Plaćanje gotovim novcem

Gotovim novcem smatraju se novčanice kune i kovani novac kune i lipe. Obveznik fiskalizacije može plaćati gotovim novcem drugom obvezniku fiskalizacije,:

  • za nabavu proizvoda i usluga do iznosa od 5.000,00 kuna po jednom računu,
  • a potrebe opskrbe ovlaštenih mjenjača gotovim novcem,
  • za namjene na temelju posebne odluke ministra financija.

Obveznik fiskalizacije je dužan gotov novac, iznad visine određenog blagajničkog maksimuma, primljen tijekom dana po bilo kojoj osnovi uplatiti na svoj račun otvoren kod banke istog dana, a najkasnije idućeg radnog dana.

Međutim, obveznik fiskalizacije, koji na računima u banci ima evidentirane neizvršene obveze za plaćanje, čiji je redoslijed plaćanja propisan posebnim propisom, Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, ne može plaćati gotovim novcem i/ili zadržati gotov novac u blagajni. U tom slučaju obveznik fiskalizacije dužan je primljeni gotov novac uplatiti na svoj račun za redovno poslovanje u banci odmah, a najkasnije idući radni dan.

Prema Pravilniku o fiskali​zaciji u prometu gotovinom ('Narodne novine', br. 146/12, 46/17, 70/20, 1/21), mjerila za određivanje iznosa do kojeg može glasiti blagajnički maksimum obveznika fiskalizacije je veličina obveznika fiskalizacije sukladno odredbama zakona kojim se uređuje razvoj malog gospodarstva (Zakon o  poticanju razvoja malog gospodarstva). Temeljem toga kriterija obveznik fiskalizacije može odrediti blagajnički maksimum najviše u iznosu od:

  • mikro subjekt i fizičke osobe 10.000,00 kuna,
  • mali subjekt 50.000,00 kuna,
  • srednji subjekt 80.000,00 kuna.

Obveznik poreza na dobit visinu blagajničkog maksimuma određuje kao mikro, mali ili srednji subjekt, zavisno od veličine obveznika fiskalizacije sukladno kriterijima iz zakona kojim se uređuje razvoj malog gospodarstva.

Prema člancima 2 i 3. Zakona o poticanju razvoja malog poduzetništva („Narodne novine“, br: 29/02, 63/07, 53/12, 56/13 i 121/16), subjekti se razvrstavaju:

Malo gospodarstvo čine subjekti u poduzetništvu i obrtu koji:

  • zapošljavaju prosječno godišnje manje od 250 radnika
  • u poslovanju su neovisni »odnosno autonomni subjekti koji nisu klasificirani kao part-nerski subjekti te povezani subjekti, sukladno Preporuci Komisije 2003/361/EC« od 6. svibnja 2003. godine.
  • prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 50.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 43.000.000,00 eura.

Prema veličini razlikuju se:

  • Mikro subjekti malog gospodarstva: fizičke i pravne osobe, koje:
  • prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 10 radnika,
  • prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura.
  • Mali subjekti malog gospodarstva - fizičke i pravne osobe, koje:
  • prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 50 radnika,
  • prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura.
  • Srednji subjekti malog gospodarstva - fizičke i pravne osobe, čiji je godišnji prosječni broj radnika, ukupni godišnji promet ili zbroj bilance, odnosno dugotrajna imovina veća od utvrđenih za male subjekte.

Blagajnički maksimum određuje se za obveznike fiskalizacije kao cjelinu, a u okviru toga iznosa obveznik fiskalizacije može odrediti blagajnički maksimum svojim organizacijskim dijelovima.

Obveznici fiskalizacije koji prelaze mjerila koja određuju malo gospodarstvo prema zakonu kojim se uređuje razvoj malog gospodarstva, mogu odrediti blagajnički maksimum u iznosu do 100.000,00 kuna. Obveznik fiskalizacije koji obavlja mjenjačke poslove, može utvrditi blagajnički maksimum u iznosu do 100.000,00 kuna.

Blagajnički maksimum obveznik fiskalizacije utvrđuje internim aktom.

 

Ksenija Cipek, dipl. oec.

linkedin:
twitter
@CipekOfHonour

 

obrt za računovodstveno-knjigovodstvene i poslovne djelatnosti
vlasnica: Mislava Meter Pavić

Newsletter