PLAĆA U NARAVI

Premda je široko u upotrebi, ipak se često dogodi da se plaća u naravi pogrešno tretira. Stoga ćemo u nastavku ukratko objasniti na što se sve odnosi i kako se obračunava.

Člankom 21. Zakona o porezu na dohodak propisano je koji se sve primici smatraju plaćom odnosno primitcima od nesamostalonog rada. U Pravilniku o porezu na dohodak u članku 21. nabrojano je na što se misli pod primicima u naravi, kako slijedi:

  1. korištenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, garaža, odmarališta i kuća za odmor, stambenih zgrada i stanova, prijevoznih sredstava koje poslodavac omogućuje radniku
  2. korištenje kredita uz kamate ispod stope od 2% godišnje
  3. primici ostvareni u dobrima i uslugama bez naknade ili uz djelomičnu naknadu, te raznim darovima i ugošćenjima. Ugošćenjima se smatraju primici koje poslodavac omogućuje radniku u vidu konzumacije jela, pića, smještaja, rekreacije i slično
  4. primici po osnovi naknada i nagrada za rad u dionicama
  5. svi drugi primici u svezi i po osnovi nesamostalnog rada koji se daju u naravi, osim izravnih ili neizravnih novčanih isplata i doznaka.

Važno je napomenuti da radnici mogu dobiti plaću u naravi bez obzira na vrstu radnog odnosa, odnosno potpisanog ugovora o radu. Dakle, plaća u naravi može se isplatiti radnicima koji imaju sklopljen ugovor o radu na neodređeno, ali i na određeno vrijeme te koji rade u punom ali i onima koji rade u nepunom radnom vremenu.

Plaća u naravi može se u određenim slučajevima isplaćivati redovito svaki mjesec uz obračun plaće, ako se odnosi na pogodnost koju radnik koristi kontinuirano (primjerice korištenje službenog automobila u privatne svrhe). U tom slučaju u ugovoru o radu može biti ugovorena i plaća u naravi jer tada predstavlja redovni dio mjesečne plaće. Osim plaće u naravi kao dijela redovnog primanja, poslodavac može i isplatiti plaću u naravi kao povremeno primanje.

Pravilnikom o porezu na dohodak u čl. 22. detaljnije je razrađeno vrednovanje primitaka u naravi. Vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost). Ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaćanje naknade koja je niža od tržišne, poslodavac i isplatitelj primitka mora utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je radnik platio. Tako utvrđena razlika smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada.

Podsjećamo da poslodavac može svojim radnicima isplatiti neoporezivo dar u naravi u iznosu 600 kn godišnje. Osim toga, u skladu s člankom 7. Pravilnika o porezu na dohodak poslodavac može radnicima neoporezivo podmiriti i neke druge troškove, poput troškova prehrane, odmora, skrbi djece i drugih torškova, a sve to u ograničenim iznosima koji su propisani Pravilnikom. Dakle, do propisanih se iznosa darivanje ne smatra plaćom u naravi. Međutim, ako poslodavac isplaćuje više iznose od propisanih, dužan je obračunati i uplatiti sva pripadajuća davanja kao da se radi o plaći isplaćenoj u novcu na račun radnika.

Plaća u naravi oporezuje se kumulativno na mjesečnoj razini uz mogućnost primjene samo jednoga pripadajućeg mjesečnog osobnog odbitka i za plaću u novcu i za plaću u naravi.

Pri obračunavanju tržišna vrijednost primitaka u naravi uvećava se za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak. Obveze za javna davanja temeljem plaće u naravi iste su kao i kod plaće u novcu, doprinosi i porezi plaćaju se po redovnim stopama. Naglašavamo da se neto plaćom u naravi smatra iznos primitka/darovanja uvećan za PDV.

Porezi, prirez i doprinosi kod plaće u naravi plaćaju se najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Podaci o primicima u naravi unose se u Obrazac IP i Obrazac JOPPD. Obrazac JOPPD je potrebno dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu sjedišta društva.

obrt za računovodstveno-knjigovodstvene i poslovne djelatnosti
vlasnica: Mislava Meter Pavić

Newsletter